Poslednjih godina jedan od najpretraženijih pojmova na internetu je „gaslighting“.
Ovaj termin se prvi put pojavljuje 1938. god. kao naslov predstave, autora Patrika Hamiltona.
Šest godina kasnije, 1944. god., snimljen je i film „Gaslight“, gde glume Ingrid Bergman i Čarls Bojer, u kom muškarac izluđuje svoju ženu do te mere da ona počinje sumnjati u svoje poimanje stvarnosti, sebe same, kao i u svoju mentalnu stabilnost.
Najšire predstavljeno, ovaj pojam se odnosi na grubo dovođenje u zabludu druge osobe, isključivo radi lične dobiti.
Specifičnije, pojam „gaslihting“ se u psihologiji definiše kao manipulacija izluđivanjem, tj. radi se o obliku emocionalnog zlostavljanja u kom manipulator izokreće činjenice ne bi li žrtvu doveo do toga da posumnja u sopstveno poimanje realnosti (što najčešće i bude ishod).
Koja sve ponašanja podrazumeva „gaslihting“? (Sarkis, 2017)
- Laganje – manipulator se koristi raznim lažima, od onih sitnih do onih jako krupnih, kojim zapravo ispituje granice koliko daleko može da ide.
- Poricanje – manipulator u potpunosti negira sećanje žrtve da je nešto konkretno uradio, rekao ili obećao, čime polako uvodi žrtvu u proces preispitivanja sopstvenog sećanja i svog doživljaja realnosti.
- Tehnika „kuvane žabe“ – kao žaba, koja je stavljena u vodu koja se lagano zagrejava i biva skuvana a da to ni ne primeti, tako i žrtva „gaslighting“-a dugo ne bude svesna celog procesa, jer manipulator to radi polako i postupno.
- Reči i dela su u raskoraku – iako su na rečima izuzetno slatkorečivi i govore stvari koje žrtva želi da čuje, ponašanja su im često u potpunosti suprotna.
- Narušavanje samopouzdanja – žrtvu vremenom ubede da je bezvredna, da je niko ne bi hteo i da ima sreće što on (osoba koja manipuliše) ostaje s njom u odnosu.
- Projekcija – često žrtvu optužuju za stvari koje sami rade (laganje, varanje, manipulaciju…)
- Manipulisanje zdravim razumom – i žrtvu i okruženje počnu ubeđivati da žrtva gubi razum, čime smanjuju verovatnoću i da se žrtvi poveruje ako bi u nekom trenutku izašla s istinom pred ostatak sveta.
- Izolovanje – osoba koja manipuliše odvaja žrtvu od njenog okruženja, ubeđujući je da je drugi lažu, da joj samo on/a želi dobro i time stiču veću kontrolu i moć nad žrtvom.
Kome može da se desi da bude žrtva „gaslighting“-a?
Svima (često se pogrešno veruje da je samo određen profil tome sklon, npr. nesigurne osobe). Takođe, ova pojava se ne dešava samo u emotivnim vezama, već se može desiti i u profesionalnim, kao i porodičnim relacijama.
Proces izlaska iz odnosa gde postoji „gaslighting“:
Prvi korak u procesu izlaska iz odnosa gde ste žrtva „gaslighting“-a je svakako prepoznavanje simptoma koji ukazuju na to da se radi o takvoj vrsti manipulacije u odnosu.
Iako prepoznavanje simptoma može izgledati kao jednostavan korak, nije nimalo, prvenstveno zbog same prirode „gaslighting“-a (videti prošlu objavu).
Naime, usled složenog procesa gde žrtva prolazi kroz proces preispitivanja sopstvenog razuma i percepcije situacije, može potrajati dok ne prepozna i ne prihvati da se radi o odnosu gde je po sredi manipulativno ponašanje.
Ono što može pomoći u procesu osvešćivanja jeste okruženje, tj. bliski odnosi. Ukoliko delite svoje brige i zapažanja s osobama u koje imate poverenja, one mogu biti dosta objektivnije u analizi situacije i samog odnosa. Ako pri tome, nezavisno jedni od drugih, dolaze do sličnih zaključaka, trebalo bi ih i ozbiljno uzeti u razmatranje.
Socijalna podrška je od izuzetne važnosti i za naredne korake jer će Vam pružiti pomoć da prođete kroz celokupan proces, od prepoznavanja odnosa gde je prisutna manipulacija do izlaska iz njega.
Zato je od neopisivog značaja imati krug ljudi kojima se može verovati i ne prekidati odnos sa njima, uprkos pokušajima osobe koja sprovodi „gaslighting“ da Vas izoluje i time učini ranjivijim.
Nakon prepoznavanja i prihvatanja da se nalazite u odnosu gde ste žrtva „gaslighting“-a, sledi proces izlaska iz odnosa.
Prvo je važno fizički se odvojiti od osobe koja manipuliše, na sigurno mesto, prekidajući svaku vrstu kontakta.
Tek nakon fizičkog odvajanja od osobe koja sprovodi „gaslighting“, može da se započne proces emocionalnog odvajanja i prorada doživljenog iskustva.
Prilikom emocionalne prorade doživljenog iskustva, javljaju se razne faze, između ostalog čest je i osećaj krivice. Žrtva neretko sebe krivi što je ušla i bila u odnosu gde je trpela jedan oblik zlostavljanja. Zato treba podsetiti da u ovakvu vrstu odnosa može ući svako i da samim tim imanje u iskustvu ovakvog odnosa, apsolutno ništa (loše) ne govori o žrtvi.
Za kraj, valja naznačiti da ukoliko žrtva nema socijalnu podršku prilikom prepoznavanja i izlaska iz odnosa gde je zlostavljana, postoje organizacije koje nude (besplatne) usluge psihološke i fizičke podrške žrtvama svih oblika nasilja (npr. humanitarni centri, SOS linije, Sigurne kuće…)
Piše:
Dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut
IntroSpectrum